Zašto su ftalati štetni, a sveprisutni

ŠTA SU FTALATI?

Većina nas se skoro nikada ili jako retko susreće sa terminom „ftalati“. Šta su ftalati? 

Ftalati su grupa hemijskih jedinjenja koja su estri ftalatne kiseline i alifatičnih alkohola. Ftalati se u tečnom stanju dodaju polimerima plastike na bazi polivinil hlorida (PVC) radi povećanja njihove mobilnosti, čineći ih fleksibilnijim i manje lomljivim. Takođe su poznati kao plastifikatori ili omekšivači i nalaze se u većini proizvoda od plastike. To znači da se nalaze gotovo u svemu što nas okružuje.

FTALATI SVAKODNEVNOJ UPOTREBI

Najčešće nesvesno ili zato što jednostavno nemamo izbora, proizvode koji sadrže ftalate koristimo na svakodnevnom nivou.

Firme koje proizvode ili uvoze proizvode koje sadrže ftalate u koncentraciji većoj od 0,1% u zakonskoj su obavezi da informišu sve snabdevače, potrošače ili korisnike na prisustvo ovih štetnih supstanci u proizvodu, kao i na način njegovog bezbednog korišćenja.

U EU i Srbiji određena grupa ftalata zabranjena je u izradi dečijih igračaka i proizvoda za negu dece.

Neki od proizvoda u svakodnevnoj upotrebi koji sadrže ftalate:
• Građevinski materijali, boje i lepila
• Sredstva za čišćenje i pesticidi
• Kozmetički preparati
• Obuća
• PVC ambalaža prehrambenih i drugih proizvoda
• PVC posude za odlaganje
• Podloge za vežbanje, sportska oprema i drugi sportski rekviziti
• Dečije igračke, rančevi, kabanice…

ZAŠTO SU FTALATI OPASNI?

Ftalati koji se upotrebljavaju prilikom proizvodnje PVC komponenata ne vezuju se za njihova jedinjenja polimera, te vremenom dolazi do njihovog postepenog ispuštanja, dok u kontaktu sa proizvodima koji ih sadrže može doći do izlaganja korisnika štetnim dejstvima ovih supstanci.

Mnoge studije su pokazale štetnost ftalata na ljudski organizam i povezanost sa hormonalnim disbalansom i kancerogenezom.

Nažalost, skoro trećina proizvoda od plastike testiranih na tržištu Srbije bez ikakve oznake sadrži povećanu koncentraciju ftalata iznad 0,1%, tako da je potreban dodatan oprez prilikom korišćenja proizvoda koji u sebi sadrže komponente od plastike.

O još uvek nedovoljnoj istraženosti štetnih uticaja ftalata svedoči i novi projekat u okviru “PROMIS” programa za projekte izvrsnih mladih istraživača koji će finansirati Fond za nauku Republike Srbije.

Tim istraživača, vođen podacima da je jedan od najčešće korišćenih ftalata DEHP pronađen u ljudskoj krvi, majčinom mleku i urinu, svoje istraživanje usmeriće u smeru rešavanja potencijalne veze između izloženosti DEHP-u i neplodnosti kod žena, važnog problema ne samo za Srbiju, nego i šire.

Smatra se da će ovaj izuzetno važan projekat doprineti donošenju regulativnih mera kojima bi se ograničila upotreba ovog ftalata.

ŠTA MOŽEMO DA URADIMO KAKO BISMO IZBEGLI UPOTREBU PROIZVODA KOJI SADRŽE FTALATE U NEDOZVOLJENIM KOLIČINAMA?

  • Birati proizvode sa oznakama PHTHALATE FREE (kod određenih proizvoda nalazi se u kombinaciji sa BPA FREE oznakom)
  • Birati proizvode na kojima je jasno naznačen udeo ftalata u ukupnoj masi proizvoda, kao i uputstvo za bezbedno rukovanje takvim proizvodima
  • Izbegavati upotrebu proizvoda od PVC materijala koji sadrže ftalate, a koji imaju alternativna rešenja (npr. plastične čaše i posude od PVC materijala, dečije igračke, podloge za vežbanje, šamponi, kozmetika za lice i telo sumnjivog porekla…)
  • U što većoj meri izbegavati kupovinu prehrambenih proizvoda zapakovanih u materijale od PVC-a
  • Prehrambene proizvode ne čuvati u pakovanjima od plastike koja sadrži ftalate

I još nešto… ne ustručavajte se da pitate da li se u proizvodima koje kupujete nalaze materije štetne po naše zdravlje!

Kada se radi o proizvodima koje koristite direktno izdvojte malo vremena kako biste napravili najbolji mogući izbor.

Kada se radi o proizvodima koje indirektno birate putem određene usluge, poput pakovanja za hranu u vašim omiljenim restoranima, podloge za vežbanje u vašoj lokalnoj teretani ili prostor za igru u dnevnom boravku vaše dece, zahtevajte rešenja koja su u interesu vašeg zdravlja. To je pravo, ali i obaveza svakog građanina, kako bismo svi zajedno živeli u zdravijoj sredini koja će nam omogućiti kvalitetan rast i razvoj. 

Autor: Nikola Aničić

Korektura: Sena Mihailović